HNK Čapljina
HNK Čapljina nogometni je klub iz Čapljine u Bosni i Hercegovini. Klub je osnovan 1945. godine. U bivšoj Jugoslaviji natjecao se pod nazivom Borac. Među poznatim igračima koji su potekli iz Čapljine su Nino Bule, Želimir Terkeš, Dadi Mulaić, Vinko Martinović, Mladen Bartolović, Vjeko Sušac, Tomo Ra...
HNK Čapljina nogometni je klub iz Čapljine u Bosni i Hercegovini.
Klub je osnovan 1945. godine. U bivšoj Jugoslaviji natjecao se pod nazivom Borac. Među poznatim igračima koji su potekli iz Čapljine su Nino Bule, Želimir Terkeš, Dadi Mulaić, Vinko Martinović, Mladen Bartolović, Vjeko Sušac, Tomo Raguž, Boris Raič, Nikola Michellini, Sabahudin Jusufbašić, Armin Mahović, Mirsad Fazlagić, Ismet Šišić, Božo Limov, Emir Ćerić, Željko Kuljanin, Zlatko Križanović, vratar Zlatko Vego i Lujo Ilić. Bivši igrač Ćerić igrao je za Cosmos zajedno s Peléom, a od aktivnih igrača koji su potekli iz ovog kluba ističe se Luka Menalo. Tradicionalne boje kluba su plava, bijela i crvena, a domaće utakmice igra na stadionu Bjelave.
Povijest
Prvo spominjanje suvremenog oblika sporta u čapljinskom kraju veže se uz kraj 19. i početak 20. stoljeća. U vrijeme Austro-Ugarske osnivaju se prve sportske skupine, uglavnom vezane uz škole, a uz razne atletske discipline spominju se i igre s loptom. Prvo spominjanje nogometa i osnivanje nogometnog kluba datira iz 1919. godine, a vezano je uz Aleksu Spahića iz Čapljine. Spahić je kao student u Pragu te godine donio prvu nogometnu loptu u čapljinski kraj, a već u jesen osnovan je klub pod nazivom „Uskok“, prema neretvanskim uskocima.
Uz naziv „Uskok“, klub je imao i narodno ime „Valok“ ili „Valog“, izvedeno iz češke riječi válka, što znači rat, pa je naziv označavao ratnika. To ime bilo je prilično popularno, a zabilježeno je da je „Valog“ igrao utakmice protiv hercegovačkih klubova poput Zrinjskog, Veleža i Leotara. Prvo nogometno igralište nalazilo se na lijevoj obali Neretve, u Tasovčićima, kod nekadašnjeg drvenog mosta, na prostoru gdje se danas nalazi poslovna zona.
Početkom tridesetih godina 20. stoljeća u Čapljini je osnovan još jedan klub pod nazivom FK Jugoslavija, koji su pokrenule tadašnje političke strukture. Zabilježeno je da je 1934. godine ovaj klub ugostio mostarski Zrinjski i izgubio rezultatom 0:3.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1945. godine, osnovano je Radničko sportsko društvo „Borac“. Godine 1950. osnovan je i Omladinski nogometni klub „Mladost“, koji se ubrzo spojio s Borcem. Do 1955. godine klubovi su igrali na igralištu u Tasovčićima, a nakon izgradnje stadiona u Bjelavama preseljeni su na desnu obalu Neretve, gdje se stadion nalazi i danas.
„Borac“ je tijekom godina nastupao u Republičkoj ligi BiH, zatim u II. zoni, a 1960. i 1966. sudjelovao je u kvalifikacijama za Drugu saveznu ligu. Od 1968. do 1973. godine igrao je u Drugoj saveznoj ligi – skupina Jug. Nakon reorganizacije liga izgubio je drugoligaški status te je nastavio natjecanje u Republičkoj ligi SR BiH sve do 1988. godine, kada prelazi u Međurepubličku ligu – skupina Jug.
Početkom rata, krajem 1991. i početkom 1992. godine, dolazi do prekida sportskih aktivnosti u Čapljini. Već tijekom ljeta 1992. započinje obnova rada kluba, a na obnoviteljskoj skupštini klub dobiva naziv Hrvatski nogometni klub „Čapljina“. Klub se potom uključuje u natjecanja Nogometnog saveza Herceg-Bosne, gdje nastupa do 1999. godine, kada izboruje plasman u Prvu ligu BiH. To je bilo prvo zajedničko poslijeratno natjecanje na razini države.
U godinama nakon toga HNK Čapljina nastupa u Prvoj ligi Federacije BiH te u Drugoj ligi – skupina Jug.



Nastavite kroz vremensku liniju
Krećite se na susjedne arhivske stavke kronološkim redom.