Marko Vego
Marko Vego (8. siječnja 1907. – 26. veljače 1985.) bio je bosanskohercegovački i jugoslavenski arheolog, epigrafičar i povjesničar. Životopis Rođen je u Čapljina, u obitelji oca Joze, radnika na duhanskoj stanici. Klasičnu gimnaziju završio je na Širokom Brijegu, a potom je studirao teologiju na Sve...
Marko Vego (8. siječnja 1907. – 26. veljače 1985.) bio je bosanskohercegovački i jugoslavenski arheolog, epigrafičar i povjesničar.
Životopis
Rođen je u Čapljina, u obitelji oca Joze, radnika na duhanskoj stanici. Klasičnu gimnaziju završio je na Širokom Brijegu, a potom je studirao teologiju na Sveučilištu u Freiburgu (Njemačka) i na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te položio profesorski ispit u Beogradu.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu napisao je doktorsku disertaciju pod naslovom „Povijest Humske Zemlje od doseljenja Slovena do sjedinjenja s Bosnom 1322. godine“, no zbog nerazjašnjenih okolnosti nije je obranio.
Od 1938. do 1944. radio je kao profesor povijesti u Državnoj realnoj gimnaziji u Nikšiću (Crna Gora). Sudjelovao je i u pokretu otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Godine 1945. postao je ravnatelj Partizanske gimnazije u Trebinju.
U razdoblju 1946.–1947. bio je ravnatelj Državne realne gimnazije u Mostaru, a potom profesor u Učiteljskoj školi u Sarajevu. Od 1949. do 1950. obnašao je dužnost ravnatelja Učiteljske škole u Sarajevu.
Od 28. kolovoza 1950. do 9. prosinca 1957. bio je ravnatelj Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Umirovljen je 1965. godine. Za svoj znanstveni rad primio je više priznanja u Bosni i Hercegovini, među kojima se ističe nagrada „27. juli“.
Znanstveni rad
Vego se prvenstveno bavio srednjovjekovnim razdobljem, a posebno je poznat po istraživanjima iz područja arheologije, numizmatike, epigrafije i topografske povijesti srednjovjekovne Bosne. Objavio je više od 300 znanstvenih radova i knjiga.
Preminuo je u Sarajevu 26. veljače 1985. godine.
Odabrana bibliografija
- Povijest Humske zemlje (Hercegovine), Samobor, 1937.
- Ljubuški. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine VI, Sarajevo, 1954.
- Don Ivan Musić i Hrvati u Hercegovačkom ustanku 1875.–1878. godine, Sarajevo, 1955.
- Naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1957.
- Historijska karta srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1957., 1978.
- Historija Broćna od najstarijih vremena do turske okupacije, Sarajevo, 1961.
- Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine (I–IV), Sarajevo, 1962.–1970.
- Bekija kroz vijekove, Sarajevo, 1964.
- Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1980.
- Historija Brotnja od najstarijih vremena do 1878. godine, Čitluk, 1981.
- Postanak srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1982.
Marko Vego ostavio je dubok trag u proučavanju srednjovjekovne povijesti Bosne i Hercegovine te se ubraja među najvažnije istraživače tog razdoblja u 20. stoljeću.
Nastavite kroz vremensku liniju
Krećite se na susjedne arhivske stavke kronološkim redom.